Statut
Temeljem članka 226., 232. i 233. Zakona o radu (”Narodne novine”, br. 149/09. i 61/2011.) i Odluke o osnivanju Sindikata zdravstva Hrvatske, Skupština Sindikata na svojoj osnivačkoj sjednici održanoj dana 12. siječnja 2013. god. u Rijeci, donosi
S T A T U T
Sindikata zdravstva Hrvatske
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Sindikat zdravstva Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat) je demokratska, samostalna, dragovoljna, interesna udruga u kojoj članovi ostvaraju svoja prava i interese u radu i iz rada, a koji su zaposleni u ustanovama, poduzećima i kod privatnih poslodavaca u djelatnostima zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja i njima srodnim djelatnostima u Republici Hrvatskoj.
Sindikat samostalno izražava interese svojih članova te je u svom djelovanju nezavisan od poslodavaca i njegovih udruženja, državnih tijela, političkih stranaka i drugih organizacija.
II. NAZIV I SJEDIŠTE
Članak 2.
Sindikat je pravna osoba sa sjedištem u Rijeci, Krešimirova 42.
Sindikat nastupa u pravnom prometu prema trećima pod nazivom:
«SINDIKAT ZDRAVSTVA HRVATSKE.
U pravnom prometu Sindikat može upotrebljavati i naziv na engleskom jeziku:
«TRADE UNION OF HEALTH OF CROATIA», koji se koristi uz naziv na hrvatskom jeziku.
Skraćeni naziv Sindikata je SZH.
Puni i skraćeni naziv su ravnopravni u upotrebi.
III. PODRUČJE DJELOVANJA
Članak 3.
Sindikat djeluje na čitavom području Republike Hrvatske.
IV. PEČAT I ZNAKOVLJE
Članak 4.
Sindikat ima svoj pečat, zastavu i znak.
Sindikat ima svoj pečat koji je okruglog oblika promjera 35 mm i sadrži slijedeći tekst: “Sindikat zdravstva Hrvatske.”
Pečat sindikalne podružnice istovjetan je pečatu Sindikata, u kojem je dodan naziv podružnice u unutarnjem koncentričnom krugu i sjedište požurnice u sredini.
Znak sindikata je: srce – simbol života, preko kojeg je simbol medicine i Ijekarništva – zmija. Na bijeloj podlozi, uz srce u crvenoj boji i zmije u plavoj boji stoji pored velikim slovima plave boje ispisan pun naziv Sindikata odnosno SINDIKAT ZDRAVSTVA HRVATSKE.
Zastava sindikata je bijele boje, pravokutnog oblika sa znakom sindikata u sredini.
V. SVRHA I CILJEVI DJELOVANJA
1. Cilj i svrha djelovanja
Članak 5.
Sindikat se izjašnjava za ustroj i očuvanje neovisne demokratske, pravne i socijalne države, za ostvarenje i očuvanje temeljnih ljudskih i sindikalnih prava i sloboda te neovisnosti sindikalnog pokreta.
Svrha Udruge je organiziranje i povezivanje radnika u zdravstvenim djelatnostima u Republici Hrvatskoj, sklapanje kolektivnih ugovora i u ime i za račun svojih članova, kao i zaštita i promicanje gospodarskih, socijalnih i kulturno-obrazovnih te drugih interesa članstva koji proizlaze iz rada, kao što su: uvjeti rada, pravna zaštita – radna i socijalna, osposobljavanje članova, povjerenika i radničkih predstavnika, promicanje socijalne politike i unapređenje stečenih socijalnih prava, demokratizacije gospodarstva i društva u cjelini, a osobito:
– kolektivno pregovaranje s poslodavcem;
– sklapanje kolektivnih ugovora za djelatnost zdravstva, socijalne skrbi i mirovinskog i zdravstvenog osiguranja;
– vjerodostojno praćenje ostvarivanja u praksi potpisanih kolektivnih ugovora te ostalih akata između poslodavaca i sindikalnih tijela;
– osposobljavanje članova, sindikalnih povjerenika i radničkih vijeća te predstavnika radnika u organima poslodavca;
– promicanje i unapređenje radničkog suodlučivanja i drugih oblika industrijske demokracije te socijalnog dijaloga na svim razinama;
– promicanju politike zapošljavanja;
– zaštiti na radu i prava na osnovi rada, boljim uvjetima rada i radnim uvjetima;
– poboljšanje socijalne zaštite članova i njihovih obitelji;
– poboljšanje ekonomskih i materijalnih uvjeta svojih članova;
– zaštita prava iz radnog odnosa;
– nastupanje u javnosti i izvješćivanje članstva o sindikalnom radu;
– mogućnost kreditiranja svojih članova;
– organiziranje industrijskih akcija;
– zastupanje svojih članova u radnim sporovima kod poslodavca i pred sudom te drugim slučajevima glede ostvarivanja prava iz rada i radnog odnosa;
– zaštita i pomoć članstvu u postupku naknade štete koje se odnose na ozljedu na radu;
– odobravanje pomoći svojim članovima;
– promicanju demokratskih i humanih odnosa te prava suodlučivanja zaposlenih u ustanovama i poduzećima na zasadama industrijske demokracije kao i razvitka političke demokracije i pravne države;
– razvijanju stvaralačkih sposobnosti te podizanju kulturne i obrazovne razine zaposlenih, a posebno osposobljavanju sindikalnih povjerenika i drugih aktivista za ostvarivanje sindikalnog programa;
– unapređivanju i zaštiti sindikalnih prava i sloboda svojih članova;
– zaštiti prava i sloboda djelovanja povjerenika i drugih aktivista sindikata;
– suradnja sa demokratskim sindikalnim udrugama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu uključujući povezivanje i udruživanje.
2. Načela i metode djelovanja
Članak 6.
Radi ostvarivanja ovih ciljeva Sindikat djeluje na načelima:
– prava zaposlenika na sindikalno samoorganiziranje;
– dragovoljnosti učlanjivanja i istupanja iz Sindikata;
– samostalnost u utvrđivanju svoga programa, biranja kadrova i metoda sindikalnog djelovanja i financijske samostalnosti;
– solidarnosti članstva i šire radničke solidarnosti;
– javnosti rada tijela i njihovoj odgovornosti članstvu, te odgovornosti dužnosnika članstvu i tijelima koje su ih birali;
– demokratskom izgrađivanju stajališta na temelju interesa članstva te većinskog odlučivanja uz poštivanje izražavanja manjinskih interesa i njihova ostvarivanja, ako nisu na štetu većine;
– mirnog rješavanja sukoba interesa kako unutar Sindikata tako i s drugim sindikatima putem pregovora, mirenja, posredovanja i arbitraže;
– demokratsko zastupanje i demokratsko očitovanje volje članova.
Članak 7.
Svi članovi, dužnosnici i tijela Sindikata u svom djelovanju obvezni su poštivati načela:
– ideala socijalne pravde, demokracije i ljudskih prava;
– neovisnosti od svih političkih stranaka, države, poslodavaca, vjerskih ili ideoloških skupina i institucija;
– slobode udruživanja s drugim sindikalnim organizacijama radi lakšeg ostvarivanja ciljeva Sindikata, ali samo na temelju dobrovoljnosti, ravnopravnosti i očuvanju prepoznatljivog identiteta organizacije;
– solidarnosti među sindikatima i među sindikalnim članstvom i suprotstavljanja sindikalnom egoizmu i anarhičnosti;
– preferiranja politike socijalnog partnerstva i uzajamne odgovornosti u odnosima s državom i drugim poslodavcima;
– kolegijalnosti, toleranciji, iskrenosti i poštenju, principijelnosti i poslovnoj moralnosti u unutarnjim odnosima u Sindikatu;
– tajnosti informacija, kojih bi iznošenje pred vanjskim čimbenicima štetilo Sindikatu ili otežalo povođenje dogovorenih odluka;
– zalaganje za primjenu međunarodnih radnih standarda, konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada, posebice onih koje osiguravaju slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk.
Članak 8.
U ostvarivanju svojih ciljeva i zadaća, a radi zaštite i promicanja interesa svojih članova, Sindikat će polaziti s pozicije socijalnog partnera, poticati sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora te donošenje takvih radno-socijalnih propisa i mjera gospodarske, socijalne i razvojne politike koje će biti rezultat interesa svih socijalnih partnera, kao i sve metode i legalne oblike sindikalnog djelovanja.
VI. PRAVNA OSOBNOST
Članak 9.
Sindikat je pravna osoba i samostalni nositelj prava i obveza u pravnom prometu sukladno ovom Statutu i drugim aktima.
Sindikat predstavlja i zastupa predsjednik.
Sindikat ima otvorene račune za redovno poslovanje i druge račune u skladu s važećim propisima.
Sindikalnu podružnicu zastupa glavni povjerenik ili sindikalni povjerenik odnosno sindikalni predstavnik.
Podružnica, kao organizacijski dio Sindikata u pravilu ima račun. Zahtjev za otvaranje ili zatvaranje računa sindikalne podružnice može podnijeti predsjednik Sindikata ili sindikalni povjerenik uz suglasnost predsjednika Sindikata.
Sindikalna podružnica ima ovlaštenja u pravnom prometu sklapati sve vrste ugovora i druge pravne poslove iz djelatnosti Sindikata čija je vrijednost najviše do iznosa njezinih ostvarenih prihoda od članarine u prethodnom mjesecu, a iznad tog iznosa uz prethodnu suglasnost predsjednika Sindikata.
Za sindikalne podružnice koje nemaju otvoren račun, platni promet novčanih sredstava se vodi preko računa Sindikata za redovno poslovanje.
Glavni odbor može i za druge oblike unutarnjeg organiziranja (regionalna, županijska i dr.) utvrditi opseg ovlaštenja u pravnom prometu i sredstva kojima raspolaže.
VII. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE
Članak 10.
Za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora za područje Republike Hrvatske u kojima Sindikat ima članstvo ovlašteno tijelo je Izvršni odbor ili po njemu, posebno imenovano pregovaračko tijelo.
Za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na razini jedne ili više sindikalnih podružnica je ovlašteno tijelo koje imenuje predsjednik Sindikata.
Za potpisivanje kolektivnog ugovora na području Republike Hrvatske je ovlašten predsjednik Sindikata ili druga ovlaštena osoba temeljem punomoći predsjednika Sindikata.
Za potpisivanje kolektivnog ugovora na razini jedne ili više sindikalnih podružnica ovlašten je glavni odnosno sindikalni povjerenik temeljem punomoći predsjednika Sindikata.
Udruga više razine, u koju je udružen Sindikat, može sklapati kolektivne ugovore u ime Sindikata na temelju dobivene punomoći od Sindikata
Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, kao jedna od temeljnih svrha
organizacije i postojanja Sindikata provodi se na način propisan ovim Statutom.
Odredbama ovog Statuta uređuju se pitanja:
– imenovanja osoba ovlaštenih za kolektivno pregovaranje,
– način legitimiranja,
– ovlasti pregovaračkog odbora
– te druga pitanja važna za vođenje i tijek kolektivnog pregovaranja.
Članak 11.
Izvršni odbor sindikata imenuje pregovarački odbor za kolektivno pregovaranje.
Pregovarački odbor sastoji se od tri člana.
U pregovarački odbor mogu se imenovati i vanjski stručni suradnici.
Predsjednik sindikata po položaju je član pregovaračkog odbora i zadužen za koordinaciju njegovog rada.
Svakom članu pregovaračkog odbora izdaje se punomoć u pisanom obliku u kojoj se navode svi podaci o ovlastima pregovaračkog odbora.
Članak 12.
Ovlasti i obveze pregovaračkog odbora su:
– prikupljanje svih relevantnih činjenica, koje se odnose na materiju i predmet pregovaranja,
– provođenje rasprave s članstvom,
– te pregovaranje sa poslodavcima i njihovim udrugama, glede sklapanja kolektivnog ugovora.
Članak 13.
Po okončanju pregovora, pregovarački odbor dužan je Izvršnom odboru podnijeti izvješće o rezultatima pregovora, te iznijeti prijedlog odluke o prihvaćanju ili odbijanju kolektivnog
ugovora.
Konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju utvrđenog teksta kolektivnog ugovora
na prijedlog sindikalnog povjereništva sindikalne podružnice donosi Izvršni odbor.
Članak 14.
Predsjednik sindikata ili po njemu ovlaštena osoba, potpisuje kolektivni ugovor, a na
temelju odgovarajuće pisane punomoći.
VIII. UVJETI I POSTUPAK ORGANIZIRANJA INDUSTRIJSKIH AKCIJA
Članak 15.
Za slučaj spora o sklapanju i obnovi kolektivnog ugovora ili kolektivnog radnog spora kao i u slučaju neprihvaćanja inicijativa, prijedloga i mišljenja Sindikata u svezi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa članstva, Sindikat može upotrebiti sva zakonska sredstva pritiska (industrijska akcija) radi postizanja svojih ciljeva iz Statuta.
Oblik industrijske akcije odnosno sredstvo pritiska kao i odluku o njegovom organiziranju utvrđuje Izvršni odbor Sindikata.
Članak 16.
Štrajk, kao jednu od industrijskih akcija, Sindikat će organizirati u skladu sa Zakonom o radu, i to tako da se štrajk obvezatno pismom najavljuje poslodavcu u kojem će biti naznačeni razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno prije provođenja arbitraže, ako su se o tome stranke u sporu posebno sporazumijele.
Na dan najave štrajka Sindikat mora na svim mjestima na kojima se organizira štrajk objaviti pravila o poslovima na kojima rad ne smije biti obustavljen u vrijeme štrajka ili isključenja s rada (lock-outa). Ta pravila sporazumno donose poslodavac i Sindikat.
Ako između Sindikata i poslodavca ne dođe do sporazuma o poslovima koji se ne mogu obustaviti, spor će se riješiti arbitražom u kojoj će predstavnik Sindikata biti predsjednik Sindikata.
Posebnim pravilima podrobnije će se regulirati pitanja naknade plaće ili dijela plaće te drugih potpora štrajkačima, uvjetima za njihovu isplatu na teret Sindikata ili poslodavca, kao i druge industrijske akcije.
IX. ČLANSTVO U SINDIKATU
1. Pristupanje Sindikatu i članska iskaznica
Članak 17.
Član Sindikata može biti svaka osoba iz članka 1. ovog Statuta bez obzira na nacionalnu pripadnost, političko i vjersko uvjerenje, zanimanje, godine starosti, spol ili drugu osobinu, koji dobrovoljno potpiše pristupnicu Sindikatu čime potvrđuje prihvaćanje ovog Statuta, te svih akata i odluka.
Poslodavci ne mogu biti članovi Sindikata.
Učlanjenje se potvrđuje izdavanjem članske iskaznice ovog Sindikata. Član je dužan na zahtjev dokazati članstvo.
Prestankom radnog odnosa ne prestaje automatski članstvo u Sindikatu.
Ako član istupa iz članstva Sindikata, dužan je vratiti člansku iskaznicu koja je vlasništvo Sindikata.
Oblik, veličinu i sadržaj iskaznice utvrđuje Izvršni odbor.
Članak 18.
Prijava za pristup u članstvo Sindikata se u pravilu provodi preko sindikalnih povjerenika u sindikalnoj podružnici.
U Sindikat se mogu učlaniti i nezaposlene osobe zdravstvenih struka, te studenti i radnici koji nisu sindikalno organizirani, a koji se u tom slučaju prijavljuju neposredno u urede Sindikata.
Prijem u članstvo može biti uskraćen ili opozvan ako je to u interesu Sindikata, a nezadovoljna osoba može uputiti žalbu Izvršnom odboru. Odluka o žalbi je konačna.
Članovima Sindikata ne mogu biti osobe čija uvjerenja i aktivnosti su suprotnosti sa svrhom i ciljevima djelovanja Sindikata utvrđenim u članku 5. ovog Statuta.
2. Prava članova Sindikata
Članak 19.
Član Sindikata ima pravo:
– na besplatnu pomoć, posredovanje i pravnu zaštitu kod poslodavca, pred sudovima, državnim tijelima u ostvarivanju prava na rad, iz rada i u svezi s radom,
– kontrolirati rad tijela Sindikata i ostvarivanje programskih ciljeva i zadataka na svim razinama te davati poticaje i prijedloge,
– birati i biti biran u sva tijela Sindikata,
– biti informiran o svim važnim pitanjima iz područja rada i djelovanja Sindikata,
– biti nagrađivan priznanjima i nagradama koje dodjeljuje Sindikat,
– sudjelovati na sportskim, kulturnim i drugim aktivnostima koje organizira Sindikat,
– na materijalnu pomoć pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom o financijskom i materijalnom poslovanju i drugim aktima,
– sindikalno se obrazovati i osposobljavati sukladno programima Sindikata,
– koristiti i druga prava utvrđena aktima i odlukama Sindikata.
3. Dužnosti člana Sindikata
Članak 20.
Dužnosti člana Sindikata su:
– pridržavati se Statuta Sindikata, akata i odluka nadležnih sindikalnih tijela,
– redovito plaćati članarinu, koja se u pravilu usteže od plaće i naknade plaće,
– aktivno sudjelovati u industrijskim akcijama koje organizira Sindikat.
4. Prestanak članstva u Sindikatu
Članak 21.
Članstvo u Sindikatu prestaje:
– svojevoljnim istupanjem na temelju pisane izjave,
– brisanjem iz članstva zbog neplaćanja članarine tri mjeseca u tijeku godine iz neopravdanih razloga,
– isključenjem na temelju odluke nadležnog tijela Sindikata.
Član može biti isključen iz Sindikata zbog grubog kršenja odredaba ovog Statuta i akata Sindikata ili zbog djelovanja suprotnog interesima članstva. Odluku o brisanju i isključenju iz članstva donosi Izvršni odbor na prijedlog sindikalnog povjerenika ili sindikalnog povjereništva.
Na odluku o isključenju član ima pravo žalbe Statutarnoj komisiji Sindikata u roku 30 dana od dana dostave odluke iz stavka 2. ovog članka. Statutarna komisija je dužna razmotriti žalbu i donijeti pisanu odluku u roku 30 dana od dana primitka žalbe. Odluka Statutarne komisije je konačna.
5. Pravna zaštita
Članak 22.
Sindikat može u radnim sporovima kod poslodavca, pred sudom, arbitražom, u postupcima mirenja i pred državnim tijelima zastupati svoje članove.
Osim sporova iz stavka 1. ovog članka pravna zaštita obuhvaća sporove koji proizlaze iz sindikalnog djelovanja i suodlučivanja.
Na pravnu zaštitu članovi Sindikata imaju pravo nakon tri mjeseca članstva u Sindikatu odnosno nakon plaćanja najmanje tri članarine.
U slučaju sporova koji su nastali zbog sindikalne aktivnosti članovi imaju pravo na pravnu zaštitu bez obzira na dužinu članstva u Sindikatu i na plaćanje članarine.
Članu Sindikata koji da lažnu izjavu ili prešuti činjenice od važnosti za rezultat spora, pravna zaštita biti će uskraćena.
X. OBLICI UNUTARNJEG ORGANIZIRANJA
Članak 23.
Dijelovi organizacije Sindikata i oblici djelovanja su:
– sindikalna podružnica,
– sindikalna koordinacija,
– područna – teritorijalna koordinacija sindikata (na razini regije, županije, grada ili slično).
1. Sindikalna podružnica
Članak 24.
U svim oblicima organiziranja rada u djelatnostima iz članka 1. Ovog Statuta u kojima su zaposleni članovi ovog Sindikata, osnivaju se sindikalne podružnice kao oblici unutarnjeg organiziranja sindikata.
Sindikalna podružnica je osnovni unutarnji oblik organiziranja, interesnog okupljanja i djelovanja članstva ovog Sindikata u kojem i putem kojeg članovi ostvaruju sve svoje neposredne interese. Sindikalna podružnica se može organizirati na razini jednog ili više poslodavaca.
Sindikalna podružnica nije pravna osoba.
Sindikalna podružnica ima svoj žiro-račun i pečat.
Radi ostvarivanja poslova i zadaća utvrđenim ovim Statutom sindikalne podružnice mogu samostalno bez prethodne suglasnosti Glavnog odbora Sindikata sklapati ugovore i druge pravne poslove čija je vrijednost najviša do iznosa ostvarenih prihoda sindikalne podružnice, a iznad tog iznosa uz prethodnu suglasnost Izvršnog odbora Sindikata.
Sve podružnice imaju svoj pečat, koji je izgleda, oblika i veličine kako je utvrđeno u članku 4. ovog Statuta i sadrži slijedeći tekst: “Sindikat zdravstva Hrvatske – Sindikalna podružnica ______________(naziv ustanove ili kojeg drugog oblika organiziranja rada u kojem je osnovana, te sjedište)”.
Sindikalnu podružnicu zastupa i predstavlja glavni povjerenik odnosno sindikalni povjerenik.
Sindikalna se podružnica u pravilu osniva na načelu:
– 1 (jedna) ustanova, ili bilo koji oblik organiziranja rada;
– 1 (jedna) sindikalna podružnica, a čine je svi članovi Sindikata iz ustanove, ili
kojeg drugog pravnog subjekta registriranog za obavljanje djelatnosti iz članka
1. ovog Statuta.
Evidencija članova se vodi u podružnici i u Sindikatu. Evidencija članova i podružnica u Sindikatu se vodi sukladno odluci Izvršnog odbora.
Članak 25.
Sindikalna podružnica djeluje sukladno programskim dokumentima i stajalištima tijela Sindikata na zaštiti prava i interesa članstva kako unutar podružnice i Sindikata tako i prema poslodavcu, a poglavito na:
– unapređenju materijalnog položaja radnika, članova Sindikata,
– sklapanju i nadzoru primjene kolektivnih ugovora i drugih akata kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa,
– ostvarivanju i unapređivanju prava na suodlučivanje, osobito kroz sudjelovanje u izborima i
imenovanju i radu radničkih predstavnika (radničko vijeće, povjerenike ZNR i predstavnike u organima poslodavca),
– poboljšanju uvjeta rada i života, zaštite života i zdravlja na radu, zaštita od svih oblika
diskriminacije,
– ostvarivanju i zaštita prava iz rada i po osnovi rada i osiguranje pravne pomoći,
– organiziranju kulturnih, športskih i drugih aktivnosti,
– provodi štrajk i druge industrijske akcije sukladno pravilima Sindikata,
– osiguranju sloboda sindikalnog djelovanja i učlanjivanju u Sindikat.
Članak 26.
Sindikalna podružnica ima slijedeća tijela:
– Skupštinu
– sindikalno povjereništvo na čelu s glavnim povjerenikom (u pravilu za više od 75 članova)
odnosno sindikalnog povjerenika (u pravilu za manje od 75) članova
– nadzorni odbor, ukoliko se u podružnici vodi materijalno financijsko poslovanje.
Sukladno pravilima, u sindikalnoj podružnici se osim tijela iz st. 1. ovog članka može izabrati ili imenovati zamjenik glavnog sindikalnog povjerenika odnosno zamjenik sindikalnog povjerenika te tajnika i rizničara sindikalne podružnice.
Sindikalno povjereništvo ima najamnje 5 (pet), a najviše do 11 (jedanaest) članova.
U sindikalnoj podružnici gdje nije izabran ili se ne može izabrati sindikalni povjerenik, predsjednik Sindikata imenuje sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika koji će zastupati članove kod poslodavca. Imenovani sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika koje proizlaze iz odredbi Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i ovog Statuta.
Članak 27.
Najviše tijelo sindikalne podružnice je Skupština koja se redovito održava svake pete godine. Skupštinu sindikalne podružnice čine svi članovi Sindikata u podružnici ili delegati izabrani u podružnici.
Skupština donosi pravovaljane odluke većinom nazočnih glasova.
Skupština sindikalne podružnice:
– prema potrebi donosi Pravila o organizaciji i načinu rada sindikalne podružnice, odnosno njihove izmjene,
– razmatra i prihvaća izvješće o radu u proteklom razdoblju,
– bira i razrješava glavnog povjerenika odnosno sindikalnog povjerenika ili sindikalne povjerenike,
– prema potrebi bira članove nadzornog odbora,
– bira delegate za skupštine (područna, skupština Sindikata).
Između dvije skupštine pravila iz prethodnog stavka može mijenjati sindikalni povjerenik odnosno sindikalno povjereništvo.
Skupštinu saziva glavni odnosno sindikalni povjerenik. Iznimno Skupštinu može sazvati i predsjednik Sindikata ili područni povjerenik po nalogu predsjednika.
Članak 28.
Ako je zbog naravi i organizacije posla kod poslodavca, članstvo organizacijski ili teritorijalno dislocirano ili podijeljeno (odjeli i odsjeci i sl. po ustanovama i drugim oblicima organiziranja) izbori se mogu održati po dijelovima sindikalne podružnice (sindikalne grupe i sl.) gdje se biraju povjerenici.
Sindikalni povjerenik iz stavka 1. ovog članka predstavlja i koordinira rad sindikalne grupe. Povjerenici sindikalnih grupa čine sindikalno povjereništvo na razini sindikalne podružnice koje vodi glavni sindikalni povjerenik.
Članak 29.
Financijsko materijalno poslovanje podružnice vodi sindikalno povjereništvo odnosno povjerenik sukladno Pravilniku o financijsko materijalnom poslovanju.
Radi ostvarivanja svojih prava, članovi Sindikata se najprije obraćaju glavnom povjereniku odnosno sindikalnom povjereniku u svojoj sindikalnoj podružnici.
Povjerenici i povjereništva su dužni najmanje jednom godišnje održati sastanke sa članstvom, razmotriti njihove zahtjeve, prijedloge i inicijative te iste prema potrebi proslijediti tijelima Sindikata i obavijestiti članstvo o rezultatima.
Sjednice povjereništva i sastanke sa članstvom zakazuje i vodi glavni povjerenik odnosno sindikalni povjerenik. Ako se povjereništvo ili sastanci sa članstvom ne sazivaju, sjednicu ili sastanak može sazvati predsjednik Sindikata ili područni povjerenik po nalogu predsjednika.
Članak 30.
Sindikalna podružnica prestaje sa radom :
– kada je broj članova manji od 7 (sedam)
– u slučaju spajanja ili pripajanja podružnica
– u slučaju prestanka postojanja poslodavca (likvidacija i sl.)
– u drugim slučajevima kada to odluči Skupština podružnice ili Predsjednik Sindikata.
U slučaju prestanka postojanja podružnice, na temelju odluke Skupštine sindikalne podružnice ili odluke predsjednika Sindikata, povjerenik je dužan sva financijska sredstva i pečat i svu imovinu predati Sindikatu u roku od 30 dana od dana donošenja odluke.
Članak 31.
Međusobna prava i obveze sindikalne podružnice i poslodavca kao i uvjeti za rad i djelovanje Sindikata i sindikalnih povjerenika uređuju se kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom o utvrđivanju uvjeta za rad Sindikata.
2. Sindikalna koordinacija u poslovnom sustavu
Članak 32.
Sindikalne podružnice, kad to zahtijevaju interesi članstva (specifičnost i veličina organizacijskih dijelova, organizacijski dijelovi izvan sjedišta poslodavca i sl.) mogu se osnivati i u organizacijskim dijelovima ustanova odnosno drugog oblika organiziranja poslodavca.
Sve sindikalne podružnice iz stavka 1. ovog članka povezuju se u sindikalnu koordinaciju poslovnog sustava.
U sindikalnu koordinaciju mogu se povezati i sindikalne podružnice koje djeluju kod poslodavaca koji su međusobno povezani u poslovni sustav da bi tim oblikom djelovanja na toj razini ostvarili zajedničke interese i ciljeve.
Povjerenici sindikalnih podružnica članovi su zajedničkog koordinirajućeg tijela – sindikalne koordinacije poslovnog sustava.
Sastav, način rada i djelovanja sindikalne koordinacije uređuje se sporazumom.
3. Područno (teritorijalno) djelovanje Sindikata
Članak 33.
Glavni odbor odlukom utvrđuje teritorijalno ustrojstvo i djelovanje Sindikata, odnosno osniva i ukida područne urede (regija, županija i sl.) vodeći računa o što efikasnijoj zaštiti interesa i prava članova kao i o financijskim mogućnostima Sindikata.
Regionalnog povjerenika bira Skupština koju čine delegati iz sindikalnih podružnica na području regije. Izbori za regionalnog povjerenika se provode sukladno Odluci Glavnog odbora o raspisivanju i provođenju izbora.
Izvršni odbor potvrđuje izbor regionalnog povjerenika u roku od 30 dana od dana izbora.
Izvršni odbor određuje poslove, zadatke i odgovornost regionalnog povjerenika te odlučuje o njegovoj profesionalizaciji odnosno radnopravnom statusu.
Na način izbora drugih područnih povjerenika analogno se primjenjuju odredbe ovog članka koje reguliraju izbor regionalnog povjerenika.
Područni povjerenici Sindikata u svom radu su obvezni pridržavati se odluka tijela Sindikata.
4. Tijela Sindikata
Članak 34.
Tijela sindikata na razini Republike Hrvatske su:
– Skupština,
– Glavni odbor,
– Izvršni odbor,
– Statutarna komisija,
– Nadzorni odbor,
– Predsjednik,
– Glavni tajnik.
Članak 35.
Skupština
Skupština Sindikata je najviše tijelo Sindikata. Skupština se u pravilu održava svake pete godine, a tijekom trajanja mandata može se održati kao izvanredna skupština.
Skupštinu čine:
– delegati izabrani u sindikalnim podružnicama,
– članovi Glavnog odbora, Statutarne komisije i Nadzornog odbora Sindikata,
– predstavnici Sindikata u tijelima udruga u koje je Sindikat udružen.
Odluku o sazivanju Skupštine donosi Glavni odbor ili po njegovu ovlaštenju Izvršni odbor najkasnije 30 dana prije njezina održavanja. Osim navedenih tijela, odluku o izvanrednoj Skupštini može donijeti i predsjednik Sindikata.
Odlukom o sazivanju Skupštine određuje se broj delegata, kriteriji za njihov izbor i program priprema za održavanje Skupštine.
Članak 36.
Skupština:
– donosi programske dokumente Sindikata,
– raspravlja i usvaja izvješće o radu Glavnog odbora, Nadzornog odbora i Statutarne komisije te ocjenjuje rad tijela Sindikata,
– donosi Statut Sindikata odnosno njegove izmjene i dopune,
– potvrđuje i bira članove Glavnog odbora te bira članove Nadzornog odbora, Statutarne komisije i predsjednika Sindikata.
Članak 37.
Glavni odbor
Glavni odbor Sindikata je najviše tijelo Sindikata u razdoblju između dvije Skupštine.
Glavni odbor u okviru priprema za održavanje Skupštine donosi Odluku o broju i kriterijima za sastav članova Glavnog odbora. U odluci se, uz poštivanje načela, kriterija i mjerila kadrovske politike, mora osigurati teritorijalna zastupljenost
Članak 38.
Glavni odbor Sindikata ima Izvršni odbor.
Predsjednik Sindikata je po funkciji član Glavnog odbora i Izvršnog odbora.
Predsjednik i glavni tajnik mogu obavljajti funkciju i profesionalno.
Glavni odbor ima najmanje 5 (pet), a najviše do 11 (jedanaest) članova.
Članak 39.
Glavni odbor:
– donosi godišnji program rada i razmatra njegovo ostvarenje te ocjenjuje rad Sindikata i dužnosnika za proteklo razdoblje,
– zauzima stajališta o najvažnijim pitanjima za ekonomski, gospodarski i socijalni položaj radnika u djelatnostima zdravstva,
– razmatra inicijative i prijedloge sindikalnih podružnica te razvija metode djelovanja koje
omogućuju članstvu, sindikalnim podružnicama i povjerenicima te drugim oblicima djelovanja Sindikata oblikovanje politike, programa, stajališta i odluka,
– donosi Pravila o postupku izbora i razrješenja u Sindikatu,
– donosi Pravilnik o financijskom i materijalnom poslovanju,
– donosi Pravila o štrajku,
– donosi odluku o visini i načinu raspodjele sindikalne članarine,
– donosi odluke u svezi raspisivanja izbora i pripreme Skupštine u Sindikatu,
– na prijedlog Izvršnog odbora imenuje vršitelja dužnosti predsjednika Sindikata u slučaju trajnije spriječenosti, do izbora novog odnosno nastupa na dužnost spriječenog predsjednika ili njegova razrješenja, a najduže godinu dana,
– na prijedlog Predsjednika bira i razrješava glavnog tajnika,
– bira (kooptira) do jedne polovine svojih članova, članova Statutarne komisije i Nadzornog odbora umjesto onih kojima je u razdoblju između dviju skupština prestao mandat po bilo kojoj osnovi,
– imenuje odbore za pojedine djelatnosti,
– daje smjernice i razmatra rad i aktivnosti Izvršnog odbora i Predsjednika,
– usvaja godišnji financijski plan i završni račun Sindikata,
– bira i razrješava predstavnike Sindikata u tijelima sindikalnih udruga u koje je udružen,
– donosi odluke o pristupanju i istupanju iz udruga Sindikata, dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova,
– donosi odluku o pripajanju, razdvajanju ili prestanku rada Sindikata dvotrećinskom većinom
ukupnog broja članova,
– donosi druge odluke sukladno Statutu i pravilima Sindikata.
Članak 40.
Glavni odbor provodi politiku i stajališta Skupštine Sindikata i za svoj rad odgovoran je Skupštini i članstvu.
Glavni odbor se sastaje odmah nakon održane Skupštine Sindikata, te najmanje jednom godišnje, odnosno prema potrebi.
Članak 41.
Glavni odbor Sindikata donosi poslovnik o svom radu kojim uređuje:
– način rada Glavnog odbora,
– način izbora, sastav te način rada Izvršnog odbora,
– područje djelovanja i sastav odbora djelatnosti, komisija i drugih radnih tijela Glavnog odbora i njegovog Izvršnog odbora,
– unutrašnje odnose tijela Sindikata.
Članak 42.
Izvršni odbor
Izvršni odbor je izvršno tijelo Sindikata.
Izvršni odbor čine Predsjednik Sindikata i 4 (četiri) člana.
Članovi Izvršnog odbora se biraju između članova Glavnog odbora na prijedlog Predsjednika Sindikata.
Članak 43.
Izvršni odbor organizira i operativno vodi aktivnosti i djelovanje Sindikata, a naročito:
– izvršava odluke Glavnog odbora te u svezi s tim donosi operativne odluke,
– priprema stajališta za kolektivne pregovore za pojedine djelatnosti na području Republike
Hrvatske i imenuje pregovaračke odbore,
– predlaže Glavnom odboru na usvajanje godišnji program rada, godišnji financijski plan i završni račun,
– donosi pravila i akte Sindikata sukladno Statutu i odluci Glavnog odbora,
– potvrđuje izbor regionalnog (područnog) povjerenika i odlučuje o njegovom radnopravnom
statusu,
– donosi odluke o organizaciji stručnih službi i zapošljavanju u Sindikatu,
– donosi stajališta i odluke vezane za međunarodnu suradnju,
– utvrđuje program informiranja i marketinga,
– utvrđuje programe osposobljavanja za sindikalne povjerenike, povjerenike ZNR, radnička vijeća i dr.,
– predlaže mjere i poboljšanje prava članova Sindikata iz radno socijalnog područja,
– obavlja druge poslove sukladno Statutu i pravilima.Sindikata.
Članak 44.
Predsjednik
Predsjednik Sindikata samostalno zastupa i predstavlja Sindikat te:
– predstavlja i zastupa Sindikat pred drugim fizičkim i pravnim osobama,
– održava veze s drugim društvima i udrugama,
– saziva i predsjedava sjednicama Glavnog i Izvršnog odbora Sindikata te predlaže dnevni red,
– brine za provedbu usvojenih odluka te koordinira rad tijela Sindikata,
– donosi odluku o utemeljenju sindikalne podružnice sukladno zapisniku sa održane skupštine
sindikalne podružnice te odluku o prestanku djelovanja sindikalne podružnice,
– donosi odluke o davanju ili uskrati suglasnosti na otkaz ugovora o radu sindikalnom
Povjereniku,
– intervenira kod nadležnih ravantelja Ustanova i Uprava drugih oblika organiziranja glede zaštite prava članova Sindikata,
– sklapa i potpisuje pravne ugovore potrebne za ostvarenje svrhe ciljeva i djelatnosti utvrđenim člankom 5. ovog Statuta,
– može potpisati ugovor o suradnji s vanjskim stručnim suradnikom, odnosno opunomoćiti osobu iz redova odvjetnika za zastupanje Sindikata i članova u postupku ispred poslodavaca ili na sudu,
– potpisuje Statut, odluke i zaključke koje donosi Skupština.
Predsjednik Sindikata ovlašten je odlučivati o svemu što nije stavljeno u isključivu nadležnost Skupštine, odnosno Glavnog odbora i Izvršnog odbora.
Za slučaj privremene spriječenosti predsjednik imenuje zamjenika, a kad je spriječenost predsjednika takve naravi da nije u mogućnosti imenovati zamjenika, imenovat će ga Izvršni odbor.
Članak 45.
Glavni tajnik
Glavni tajnik obavlja slijedeće poslove:
– sudjeluje u pripremi sjednica Glavnog odbora,
– sudjeluje u pripremi sjednica Izvršnog odbora,
– organizira evidenciju članstva,
– pomaže u radu Sindikata.
Članak 46.
Statutarna komisija
Statutarna komisija ima tri člana.
Statutarna komisija:
– tumači odredbe ovog Statuta,
– predlaže Skupštini potrebne izmjene i dopune Statuta,
– ocjenjuje usklađenost odluka i akata s odredbama ovog Statuta,
– kontrolira provedbu Statuta,
– donosi odluke u žalbenom postupku iz članka 21. ovog Statuta,
– obavlja druge poslove u svezi s primjenom Statuta.
Statutarna komisija radi na temelju ovog Statuta, bira predsjednika i zamjenika iz svog sastava, a za rad odgovara Skupštini.
Članak 47.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor ima tri člana.
Nadzorni odbor:
– razmatra i nadzire financijsko-materijalno poslovanje Sindikata i usklađenost tog poslovanja sa zakonskim propisima i općim aktima s područja financijsko-materijalnog poslovanja,
– razmatra i ocjenjuje usklađenost korištenja sredstava s financijskim planom i programom rada Glavnog odbora.
Ako utvrdi nepravilnosti u namjenskoj upotrebi sredstava i financijsko-materijalnom poslovanju daje prijedloge nadležnim tijelima u Sindikatu za njihovo uklanjanje.
Nadzorni odbor ima pravo u svako doba izvršiti kontrolu financijskog poslovanja Sindikata. Po obavljenoj kontroli sastavlja se zapisnik o sadržaju o kojem se mora izjasniti predsjednik ili stručni radnik odgovoran za područje za koje je izvršena kontrola.
Članovi Nadzornog odbora imaju pravo bez prethodne najave u svako doba obaviti kontrolu financijskog poslovanja sindikalne podružnice.
Članak 48.
Glavni odbor može osnivati stalne i privremene odbore za pojedina interesna područja u zdravstvenoj djelatnosti.
Članak 49.
Pri Glavnom odboru Sindikata mogu djelovati i stručne grupe s ciljem održavanja i potpore specijalnih i stručnih interesa članova Sindikata.
Područje djelovanja, broj i sastav stalnih komisija i stručnih grupa utvrđuje se poslovnikom za rad Glavnog odbora.
XI. DEMOKRATSKO DJELOVANJE SINDIKATA
Članak 50.
Sindikat vodi samostalnu kadrovsku politiku.
Svi postupci kojima se u Sindikatu odlučuje o kadrovima (izbori, provjera povjerenja i prestanak mandata) temelji se na demokratskim načelima a uređuje ih Glavni odbor posebnim pravilima.
Članak 51.
Izbori u Sindikatu održavaju se u pravilu svake 5 (pete) godine, a toliko traje mandat članova svih tijela i dužnosnika i može se ponavljati.
Izbori se sastoje od kandidacijskog i izbornog postupka.
Izbori su u pravilu tajni. Nadležno izborno tijelo prethodno može donijeti odluku da su izbori javni.
Sva tijela odnosno dužnosnici Sindikata za donesene odluke odgovaraju članstvu i tijelima koja su ih birala.
Izbore raspisuje svojom odlukom Glavni odbor prilikom sazivanja redovne skupštine Sindikata, a najkasnije 3 mjeseca prije njena održavanja.
Glavni odbor može izbore raspisati i prije isteka roka iz prethodnog stavka (prijevremeni izbori), ako za to postoji opravdani razlog ili to traži jedna trećina članstva Sindikata.
Članak 52.
U organizacijskim dijelovima i tijelima Sindikata odluke se u pravilu donose natpolovičnom većinom ukupnog broja članova i javnim glasovanjem, osim ako Statutom ili aktima Sindikata nije propisana drukčija većina ili tajno glasovanje.
Članak 53.
Sva tijela i njihovi članovi se mogu razriješiti prije isteka mandata na koji su izabrani:
– kada ne djeluje u skladu sa Statutom Sindikata, programom, pravilima i odlukama Sindikata,
– ako sam podnosi ostavku uz pisano obrazloženje,
– ako mu ne bude izglasano povjerenje.
XII. INFORMIRANJE
Članak 54.
Informiranje članstva i podružnica o radu i djelovanju tijela Sindikata može se provoditi dostavljanjem pisanih materijala, razmjenom informacija i međusobnim dogovorima i drugim pogodnim oblicima.
U svrhu cjelovitog i pravodobnog informiranja članstva o aktivnostima Sindikata, Glavni odbor može odlučiti o osnivanju stalnog ili povremenog glasila Sindikata.
XIII. FINANCIRANJE I FINANCIJSKO – MATERIJALNO POSLOVANJE
Članak 55.
Sindikat financira svoju djelatnost iz članarine, prihodima iz imovine i drugim prihodima sukladno važećim propisima. Tako skupljena sredstva su imovina Sindikata.
Sredstva iz prethodnog stavka namijenjena su za financiranje provođenja programa Sindikata, poslove zajednički dogovorenog programa sa sindikalnom udrugom u koju je Sindikat udružen, te druge tekuće troškove poslovanja i aktivnosti Sindikata.
Članak 56.
Sredstva članarine su zajednička sredstva svih razina sindikalne organiziranosti. Nije dozvoljeno vraćanje plaćenih članarina niti se povrat članarine može tražiti prinudnim putem.
Visinu, osnovicu i raspodjelu članarine utvrđuje Glavni odbor Sindikata posebnom odlukom. Članarina je dug koji se mora podmiriti.
Članak 57.
Član je obvezan redovito plaćati članarinu. Članarina se u pravilu, na zahtjev i prema uputama Sindikata, obračunava i usteže iz plaće i naknade plaće člana i redovito uplaćuje na račune Sindikata.
Ako član nije organiziran u sindikalnoj podružnici (pojedinačni član) obvezan je, sukladno uputama Sindikata, sam redovito uplaćivati članarinu na račun Sindikata.
Odlukom Glavnog odbora utvrđuju se slučajevi oslobađanja od plaćanja članarine.
Povreda odredbi Statuta, akata i odluka nadležnih tijela i o članarini i financijsko-materijalnom poslovanju se smatra težom povredom Statuta.
Članak 58.
Za raspolaganje sredstvima računa, vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, ovlašteni su naredbodavatelji (predsjednik Sindikata, glavni sindikalni povjerenik, sindikalni povjerenik odnosno imenovani sindikalni povjerenik ili sindikalni predstavnik) i osobe koje oni ovlaste odnosno odrede za vođenje knjigovodstva (računopolagatelji).
Članak 59.
Sindikat može za obavljanje pojedinih poslova osnovati namjenske fondove.
Odluku o otvaranju namjenskog fonda donosi Glavni odbor.
Sindikat može sukladno odluci Izvršnog odbora utemeljiti trgovačka društva i druge profitne pravne osobe u skladu sa propisima.
Članak 60.
Financijsko-materijalno poslovanje vodi se sukladno važećim financijskim propisima i u skladu s Pravilnikom o financiranju i financijsko – materijalnom poslovanju.
Stručni i administrativno-tehnički poslovi u svezi s financijsko-materijalnim poslovanjem mogu se povjeriti zajedničkim stručnim službama sindikalne udruge u koju je Sindikat udružen ili ovlaštenom servisu.
XIV . PRIZNANJA I ODLIČJA
Članak 61.
Uzornim sindikalnim podružnicama i drugim oblicima djelovanja, zaslužnim članovima Sindikata i tijela Sindikata može se odati odgovarajuće priznanje za njihov doprinos u provedbi aktivnosti Sindikata.
Način dodjele priznanja i odličja uređuje se posebnim pravilnikom koji donosi Glavni odbor.
XV. OBLICI INTERESNOG DJELOVANJA U SINDIKATU
Članak 62.
Sukladno odluci Glavnog odbora mogu se utemeljiti posebni oblici organiziranja članova čije bi povezivanje omogućilo izražavanje interesa pojedinih skupina – žena, mladih, invalida i dr.
Interesne skupine obvezne su prije usvajanja i izmjene svojih akata o radu pribaviti suglasnost Statutarne komisije.
Interesne skupine (sekcije) se organiziraju i djeluju u skladu sa demokratskim načelima Sindikata i ovim Statutom.
XVI. PRESTANAK DJELOVANJA SINDIKATA
Članak 63.
Sindikat može prestati djelovati ako se na Skupštini, koja je sazvana radi razmatranja točke dnevnog reda, 2/3 delegata s pravom glasa izjasni za njegovo ukidanje.
Skupština koja je donijela odluku o prestanku rada Sindikata odlučuje i o upotrebi i razdiobi pokretne i nepokretne imovine Sindikata s time da se imovina ne može podijeliti članovima Sindikata.
Ako se dio članstva izdvoji u novu udrugu, ista nema pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu Sindikata. Cjelokupna imovina ostaje u vlasništvu Sindikata.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 64.
Nacrt Statuta Sindikata predlaže Statutarna komisija.
Članak 65.
Statut, njegove izmjene i dopune usvaja Skupština.
Između dviju skupština izmjene i dopune Statuta kojima se vrši usklađivanje sa zakonom te zbog drugih opravdanih razloga, ovlašten je usvajati Glavni odbor dvotrećinskom većinom.
Glavni odbor ovlašten je u slučaju izvanrednih okolnosti posebnom statutarnom odlukom urediti rad i djelovanje Sindikata primjereno tim okolnostima.
Članak 66.
Statut stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja. Statut se dostavlja sindikalnim podružnicama u roku 30 dana od dana donošenja.
Članak 67.
Akti Sindikata moraju se uskladiti sa ovim Statutom, najkasnije 9 mjeseci od njegova stupanja na snagu.
Članak 68.
Ovaj Statut usvojen je na osnivačkom saboru Sindikata dana 12. siječnja 2013. godine i stupa na snagu danom donošenja.
U Rijeci, 12. siječnja 2013. god.